Udruga za zaštitu okoliša „EKO 2000“
Podsusedski trg 14 b
10090 Zagreb
Predsjednica: Marija Šunjić
Broj članova: 60 (od 25 do 80 godina)
Podsusedski trg 14 b
10090 Zagreb
Broj članova: 60 (od 25 do 80 godina)
Uređenje Podsuseda
Podsused je dugo godina bio jedno od najzapuštenijih dijelova grada Zagreba i trebalo je puno truda da se ostvare pomaci u uređenju zapadnoga ulazau grad Zagreb. Ovdje treba istaknuti da čelništvo gradske četvrti nije previšebrinulo o ulaganju u uređenje Podsuseda pa se zbog toga Udruga angažiralana mnogim poljima rada (komunalna infrastruktura, promet i sl.).
Podsusedski kesteni
Iz smjera Zagreba u Podsused se ulazi kroz drvored stogodišnjih divljihkestena zasađenih s obiju strana aleje. Kesteni se nalaze i na trgu te premaKapeli sv. Martina pustinjaka. Na žalost mnoga su se od stabala kestenaosušila i propala, a pojavio se i kestenov moljac kao nametnik koji je jošdodatno izazvao sušenje drveća. Udruga se angažirala da spasi oboljela stabla,pa je stupila u kontakt sa Šumarskim fakultetom iz Zagreba. Stručnjacifakulteta su u suradnji sa Zrinjevcem u nekoliko navrata tretirali drvećeinsekticidima pa je drvored spašen. Akcija udruge “EKO – 2000” nastavilaje i dalje, pa je na zamolbu Gradu zasađeno više mladih stabala na mjestimagdje je nedostajalo drveće u drvoredu. Danas ta mlada stabla uspješnorastu i vraćaju ljepotu drvoredu.
Stari Tahijev grad
O starom Tahijevu gradu, njegovoj povijesti i kulturnoj važnosti detaljnijeje napisano u drugim poglavljima ove monografije. Današnje stanje Staroggrada i njegove okoline daleko je od njegove povijesne važnosti. Gradje praktički urušen, nisu napravljeni značajniji konzervatorski radovi zaočuvanje, okoliš je zarastao u gustu šumu koja se ne uređuje, a pristupnestaze su neuredne i zapuštene. Takvo stanje navelo je članove udruge dase angažiraju kako bi se stanje barem donekle popravilo ili zaustavilo daljnjepropadanje. Udruga se natjecala na jednom donatorskom natječaju sprojektom preliminarnoga saniranja okoliša Staroga grada, ali bez uspjeha.Nakon niza urgiranja postiglo se da Hrvatske šume redovito uređujušumu oko Staroga grada i pristupne staze, a postavljene su i nove klupe zašetače. Udruga i nadalje smatra da ovako vrijedan povijesni objekt zaslužujeda ga se barem konzervira i sačuva od propadanja.
Spomenik kitu
Grupa autora satavljena od arheologa Nenada Jandrića i Zorana Gregla te arhitekta Željka Kovačića osmislila je projekt “Zagreb dok ga još ni bilo –prije 1094. godine”. Osnovna ideja ovog projekta bila je postaviti spomen obilježja ili stilizirane kopije na mjestima gdje su pronađene iskopine ilipredmeti iz daleke prošlosti, vremena kada Zagreba još nije bilo. Projektomsu već obuhvaćeni: a) Kerestinec, nadgrobni spomenik Ponciju, b) Petrinjskaulica, mramorna glava Rimljanina, c) Frankopanska ulica, kljovamamuta, d) Stenjevec, župna crkva, ploča nekropole, e) Križanje Savskeceste i Vukovarske ulice, ploča aplikacija keramičkih predmeta iz rimskihgrobova iz 1. i 2. stoljeća, f ) Banjavčićeva ulica, brončani kipić boga Jupitera,g) Kaptol, kopija rimskoga nadgrobnog spomenika iz 1. stoljeća, h)Gornji Bukovec, kruna stele rimskoga nadgrobnog spomenika, i) Podsused,kostur kita, j) Mirogojska cesta, kopija lojanice iz brončanoga doba.Slijedom takvih nalaza autori navedenoga projekta otkrili su da je tijekomizgradnje željezničke pruge kroz Podsused 1862. godine pri iskopavanju stijene ispod Starog grada prema Savi pronađen kostur kita koji je prije otprilike 12 – 15 milijuna godina živio u Panonskom moru. U Panonskommoru, ili kako ga geolozi zovu – Paratethysu, živjele su tune, srdelice i morskipsi. Bilo je tu cipala, skuša i oslića, plivali su i kitovi i izležavali se tuljani.Grebeni su bili obrasli algama, koraljima, školjkama i ježincima. Ušumama na obalama živjeli su “praslonovi”, bilo je kukaca i ptica. Rasle sumasline i lovor, fikus, sekvoja i gingho biloba. Pokraj tropskih i egzotičnihbiljaka bilo je hrastova, borova, jasena, oraha, algi i gljiva. Da, sve je to nađenou Podsusedu. Nađeno, preparirano i konzervirano, a danas se čuvau Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Demetrovoj ulici 1, u depoima Geološko-paleontološkog odjela.
Pronađene ostatke kita iz Panonskoga mora proučio je i ocijenio LjudevitFarkaš Vukotinović te o tome obavijestio svijet 1870. godine napisavšidjelo : “O petrefaktih u obće i podzemnoj fauni i flori susedgradskih laporah”.Paleontolozi iz Belgije pronađenom nalazu kita tada su dali latinsko ime “Mesocetus agrami” (Zagrebački kit) čime je Zagreb jedini gradna svijetu koji nema more, ali ima svoga autohtonog kita.Maketu spomenika u prirodnoj veličini prema projektu arhitekta Kovačićaizradio je Zoran Kodrnja, a obradu trupa kita u nehrđajućem čeliku izvršioje Zdenko Šlibar iz Podsuseda. Spomen obilježje kitu postavljeno je nakonstrukciju preko potoka u blizini mjesta gdje je prije 14 milijuna godina plivao, a prije 140 godina pronađen i iskopan. Izvedbu i postavljanje ovogobilježja izvršila je Udruga “EKO – 2000” uz donaciju Ministarstva kulturei mnogih drugih donatora. Udruga je od Hrvatskih voda dobila koncesijuza postavljanje spomen obilježja na javnom vodnom dobru te ishodilagrađevinsku dozvolu arhitektonskoga i građevinskoga dijela projekta(donacija poduzeća Conex). Hrvatske vode su uredile dio potoka izmeđupropusta kod Podsusedskoga trga i propusta ispod Aleje Bologne. Reflektoreza osvjetljenje postavila je Elektra iz Zagreba. Spomen obilježje kitu svečano je otvoreno 22. travnja 2001. godine na Dan planeta Zemlje. Bio je to veliki kulturni doživljaj za Podsused i Zagreb, a sve je bilo popraćeno slavljem uz prigodni program za goste i lokalno stanovništvo.
Kamenolom iza Sutinskih vrela
Iza dvorane Sutinska vrela na putu prema Podsusedskom Dolju, u dijeludoline gdje se nalaze hladni i topli izvori Sutinskih vrela, građevinsko poduzećeTempo svojevremeno je otvorilo kamenolom iz kojega se eksploatiraokamen za gradnju velikih projekata u Zagrebu i okolici. Stotine kamionadnevno vozilo je kameni materijal kroz Podsused. Pritom je uništenacesta kroz Podsused prema Podsusedskom Dolju. Školska djeca su zboggustoga prometa svakodnevno bila u opasnosti. Važno je napomenuti dase taj kamenolom nalazi unutar granica parka prirode Medvednica. Sve to potaklo je udrugu “EKO – 2000” da nizom dopisa, tribina i okruglih stolova ukaže na problem uništenja prirode i zatraži zatvaranje kamenoloma uz sanaciju kako bi se pomoglo da se taj predio ponovo zazeleni. Uz puno poteškoća, kamenolom je nakon nekoliko godina djelomično zatvoren (uz ipak minimalan rad), ali sanacija još ni danas nije provedena.
Uređenje Dječjeg vrtića Podsused – Blanje
Spomenuti vrtić koji postoji već godinama u nekadašnjoj ladanjskoj kućibio je u iznimno derutnom stanju. Također i sam pripadajući vrt nije bioprikladan za igru djece jer nije imao opreme za igralište. Razgovarajući sroditeljima Udruga je odlučila početi s akcijom uređenja toga važnog socijalnogobjekta. Pokazalo se, međutim, da su najveći problem finacijskasredstva koja se nisu mogla osigurati putem donacija. Zbog toga se Udruga 2003. godine obratila predsjednici Gradske skupštine i nakon niza sastanaka2004. godine uspjela je ishoditi detaljno uređenje unutrašnjosti vrtića(sanitarni čvorovi, kuhinja, boravak i dr.). Istodobno je uređena zelenapovršina oko vrtića, izvedena je nova ograda i postavljene su sprave zaigru. Ovi radovi povećali su vrijednost tog objekta i omogućili djeci ugodnijii sigurniji boravak u vrtiću.
Uređenje komunalne infrastrukture (plinovod, vodovod, uređenje cesta)
Kad je prije nekoliko godina postavljana plinska mreža u širem područjuZagreba Udruga se angažirala da se i na području Podsuseda također izvedesrednjetlačni plinovod. Prema interesima i zahtjevima građana Udruga je usuradnji s Gradskom plinarom osigurala da se plin uvede u većinu ulica.Iako u Podsusedu već odavno postoji vodovodna mreža, ipak postoje i rubnidjelovi koji nemaju uveden vodovod. To se odnosi na Jagodišće koje senalazi na najzapadnijem dijelu Podsuseda. I ovdje je bilo mnogo korespondencijei sastanaka jer je izvedba vodovoda za taj dio tehnički zahtjevnija.No, iako se sve to malo odužilo, Hrvatske vode su se zajedno s Vodovodomgrada Zagreba i Vodovodom Zaprešića dogovorile da se ta vodovodna mreža uskoro izvede.
Ni cestovna mreža Podsuseda nije u najboljem stanju, pa je Udruga svakegodine urgirala (posebno iza zimskoga perioda) da se pristupi baremtekućem održavanju uz čišćenje šahtova i vodolovnih okana. Udruga jeuputila niz zahtjeva o investicijskom održavanju, ali se uvijek odgovaraloda nedostaju sredstva. U proteklih nekoliko godina Grad Zagreb je urediocestu prema Podsusedskom Dolju i Ulicu Tomislava Pavleka, a 2009.i Podsusedsku aleju i Podsusedski most.
Urbanističko uređenje centra Podsuseda
Tijekom javnih rasprava te kasnijih dopuna i izmjena Generalnih urbanističkihi detaljnjih urbanističkih planova Udruga je davala niz pisanih primjedbii prijedloga izmjena i dopuna tih planova. Stručna skupina Udrugesudjelovala je aktivno na javnoj raspravi o detaljnom urbanističkom planuza područje nekadašnje tvornice cementa u Podsusedu. Šira okolica samoga centra Podsuseda kao graditeljska i povijesna baštinazaštićeno je područje. U samom centru Poduseda nalaze se nekad čuvenegostionice Aralica i Mladina kao i niz autentičnih starih kuća koje okružuju Podsusedski trg. Unatoč tome bilo je pokušaja da se izgrade ugostiteljskiobjekti na pješačkim prolazima i onemogući slobodan prilaz školi.Udruga “Eko – 2000” uspjela je da se ukloni izgrađeni ugostiteljski objekti vrati nogostup pješacima i školskoj djeci.
Unatoč višegodišnjim nastojanjima još ni danas nije donesen detaljan urbanističkiplan uređenja samog centra Podsuseda. Na taj se način omogućavadaljnje građevinsko uništavanje samog centra, a time i gubljenje dražimale sredine koja je oduvijek bila poznata kao zagrebačko izletničko mjesto.Stav Udruge je da se donošenjem urbanističko-arhitektonskoga planatreba predvidjeti prometno rješenje kojim bi se stvorila pješačka zonana samom Podususedskom trgu, odredile smjernice arhitektonskoga oblikovanjaobjekata koje se mogu izgraditi, a da se istodobno sačuva povijesnai kulturna baština mjesta. Naravno da je pri tome važno da se svi daljnjiradovi uređenja centra Poduseda provedu točno prema javno usuglašenomprostornom planu.Udruga je osmislila i intenzivno radi na projektu Poučna staza Podsused,kojem je cilj upoznavanje posjetitelja s kulturno-povijesnom i prirodnombaštinom ovoga dijela Zagreba, te ponovno vrednovanje Podsuseda kaoizletničkog mjesta Zagreba i okolice.
Kroz suradnju s drugim ekološkim i inim udrugama, institucijama, te predstavnicimacivilnog društva, Udruga je sudjelovala u raznim kampanjama(npr. protiv projekta “Družba Adria”, spaljivanje otpada u tvornicama cementai dr.). Udruga je inicijator osnivanja Odbora za problematiku ekološkogpostupanja i gospodarenje otpadom (PEPGO), koji je okupio značajanbroj ekoloških udruga i pojedinaca iz cijele Hrvatske, s ciljem zalaganjaza odvojeno skupljanje i recikliranje otpada, a protiv spaljivanja. Udrugaje aktualni predsjedatelj Odbora PEPGO i član Nacionalnog odbora zazaštitu građana Republike Hrvatske od industrijskog zagađenja.
